Čovječanstvo u sve većem ekološkom dugu

Čovječanstvo u sve većem ekološkom dugu

Ljudska rasa je u 9 mjeseci halapljivo potrošila više prirodnih resursa nego što je planeta u mogućnosti obnoviti u toku jedne godine, tvrde istraživači. Drugim riječima, najdominantnija vrsta u Zemljinoj historiji živi iznad praga održivosti, rušeći kuću u kojoj stanuje. Trenutnim tempom potrošnje čovječanstvu će, do 2030., biti potrebna dodatna planeta da zadovolji apetit i upije sav proizvedeni otpad, proračunato je u izvještaju. Zemljinih sedam milijardi stanovnika – što će prerasti u 9 milijardi do polovine stoljeća – koristi više vode, sječe više šume i jede više ribe nego što to priroda može nadomjestiti. U isto vrijeme, izbacujemo više CO2, zagađivača i hemijskih gnojiva nego što su atmosfera, zemlja i okeani sposobni da upiju bez da u velikoj mjeri poremete ekosistem koji ovu planetu čini tako podobnim mjestom za život homo sapiensa. Brojeći od 01. Januara, datum na kojem ljudska aktivnost prevazilazi sopstveni budžet se pomjera otprilike tri dana svake godine od 2001. Prijelazna tačka u neodrživost se desila nekad tokom 1970-tih, tvrdi mreža "Global Footprint Network“, koja je izdala izvještaj. Ove godine, procjenjuje se da će ekvivalentna kvota Zemljinih resursa biti potrošena već 27. Septembra. „To je kao da u potpunosti potrošite godišnju plaću tri mjeseca prije završetka godine, te počinjete trošiti ušteđevinu. Jednog dana će cijela ušteđevina nestati,“ tvrdi predsjednik navedene organizacije Mathis Wackernagel. Dok se Zemljin kapacitet za održavanje naše sverastuće vrste smanjuje, zahtjevi na „usluge ekosistema“ – termin kojim naučnici označavaju prirodne resurse – se više povećavaju. „Od visokih cijena hrane do poražavajućih efekata klimatskih promjena, naše ekonomije se sada suočavaju sa godinama potrošnje iznad naših mogućnosti,“ govori Wackernagel. „Prekoračenje“ je definirano sa tri faktora: koliko potrošimo, globalnom populacijom, i koliko je priroda u stanju da proizvede. Tehnologija je u velikoj mjeri povećala produktivnost jestivih biljki i životinja, ali ta ekspanzija jedva drži korak sa brzinom povećanja zahtijeva, govori se u izvještaju. Još gore, ne uzima se u obzir kolateralna šteta prema okolini. Amerika je najveći potrošać sa ekološkim deficitom, prema ranijim proračunima iste grupe. Kada bi svi ljudi prihvatili Američki način življenja – velika kuća,  dva automobila, ogromna potrošnja energija po glavi stanovnika – svjetskoj populaciji bi bilo potrebno otprilike  5 „Zemalja“ da sastavi kraj s krajem. Nasuprot tome, kada bi svi ljudi na Zemlji trošili kao prosječni stanovnik Indije, čovječanstvo bi koristilo samo polovinu Zemljinog kapaciteta. Ali kako ekonomije Indije, Kine, i ostalih divova u nastajanju rastu velikim brzinama – u mnogome potkrijepljeni željom za „zapadnim“ načinom života – taj odnos će se sve više povećavati. reference: www.physorg.com