Najstarija profesija na svijetu: kuhar

Najstarija profesija na svijetu: kuhar

Prije skoro dva miliona godina, čini se da je prvi kuhar spremao izuzetno jelo. Homo erectus, danas izumrla vrsta hominida što je samo jednu ili dvije grane udaljena na porodičnom stablu ljudi, je prema novim dokazima prvi usavršio zanat kuhanja. Ovaj prvobitni događaj je imao velike implikacije na razvoj hominida, dajući precima modernih ljudi vrijeme i energiju za aktivnosti kao što su trčanje, razmišljanje dubokih misli i stvaranje korisnih stvari kao što je točak. „U sveobuhvatnoj slici, jedenje spremljene hrane ima jako velike poslijedice,“ govori Chris Organ sa Harvarda, ko-autor ove studije. Kuhanjem i ostalim vezanim tehnikama za spremanje hrane se ne ušteđuje samo na vremenu; spremljena hrana ima puno veću prehrambenu vrijednost od sirove. Ova studija iznosi dokaze kako je kuhanje, u bukvalnom smislu, obezbijeđivalo hranu za misaone procese, čineći lakšim ekstraktovanje neophodnih kalorija iz hrane za rast velikog mozga. Ljudi su jedine životinje što kuhaju, i u poređenju sa  našim živućim srodnicima mi provodimo jako malo vremena u skupljanju hrane i samom procesu jedenja. Također, imamo manju čeljust i zube. Homo erectus je također imao manje zube u poređenju sa drugima u ljudskoj lozi, i prvobitna ideja je bila da su hominidi pronašli način kako da smekšaju sopstvenu hranu. Međutim, kako ne postoje fosili o biheviorističkim crtama kao što „spremanje roštilja ili miješanje kaše“, nije postojao rigorozan test o tezi H. Erectus-a kao kuhara. Organ, zajedno sa kolegama, je odlučio da kvantificiraju očekivano vrijeme provedeno u jelu ljudi srazmjerno njihovoj veličini i vrijeme potrebno za jelo naših živućih primata srodnika. Istraživači su pronašli da ljudi provedu samo jednu desetinu vremena u hranjenju u odnosu na svoju veličinu, poredeći ih sa njihovom evolucionom rodbinom – samo 4.7 % dnevnog vremena otpada na hranu, od očekivanih 48 % da se ljudi hrane kao ostali primati. Tim je zatim pratio veličinu zuba u rodu Homo. Od H.erectus-a pa do H.sapiens-a, zubi su postajali mnogo manji nego što je to slučaj kod ostalih primata. „Veličina zuba postaje znatno manja nego što se dalo očekivati“, govori paleoantropolog David Strait sa Univerziteta Albany u Nju Jorku.“Ovo je zaista indirektan dokaz da se ljudski rod prilagođavao i ovisio o načinu spremanja hrane.“ reference: www.sciencenews.org