Topljenje arktičkog leda dosegnulo rekordni nivo

Topljenje arktičkog leda dosegnulo rekordni nivo

Geografska površina pokrivena arktičkim ledom je dosegla svoju najnižu tačku od početka osmatranja putem satelita u 1972. godini. „8.Septembra, površina arktičkog okeana koji je pokriven ledom je iznosila 4.24 miliona kvadratnih kilometara. Ova brojka predstavlja novi historijski minimum,“ tvrdi Georg Heygster, naučnik sa Univerziteta u Bremenu u Njemačkoj. Pokrivenost arktičkim ledom igra značajnu ulogu u reguliranju Zemljine klime odbijanjem sunčevih zraka i u držanju niskih temperatura u polarnom području, ali se led kontinuirano povlači u prethodne četiri decenije. Uglavnom uslijed ljudskih uticaja, tvrde istraživači. Dokazi o ljudskom utjecaju   Nova linija se nalaza na otprilike pola posto ispod prethodnih mjerenja, sprovedenih u Septembru 2007., kaže Georg. Istraživači tvrde kako ova mjerenja obezbjeđuju nove dokaze o ljudskom uticaju na obrasce u klimi u posljednjih nekoliko decenija. „Povlačenje leda se ne može više objasniti prirodnom varijabilnošću iz jedne godine u slijedeću, uzrokovanu uticajima vremena. Klimatski modeli pokazuju kako je povlačenje, vjerovatnije, povezano sa globalnim zatopljenjem koje je ljudsko djelo, te je uslijed albedo efekta (sposobnost određene površine da odbija svijetlost) najviše izražena u Arktičkom području. Otkriveni okean upija toplotu Umjesto odbijanja sunčevih radioaktivnih zraka, uslijed već pomenutog albedo efekta, u područjima pokrivenih snijegom i ledom u iznosu od čak 80 % - duboki plavi okean upija toplotu.  Temperature u Arktičkom području su narasle duplo brže i odnosu na globalni prosjek u posljednjih pola vijeka. Također, ledeni pokrivač je postao značajno tanji, iako nije moguće mjeriti ovaj fenomen preciznošću kojom je to urađeno u slučaju površine. Nestajanje leda po deceniji stabilno   Satelitska osmatranja pokazuju kako nestajanje ledenih površina na Arktiku po deceniji iznosi otprilike 11 %. Tvrdi se kako bi pokrivenost ledom u ljetnom periodu mogla u potpunosti nestati do 2030. U posljednjoj sedmici, morski led je u potpunosti nestao u kanalu sjeverozapadnogo prolaza. Južni prolaz, kao i ruta kroz sjeverno more je također bila bez leda. Topljenje utiče na domaće stanovništvo i faunu   Iako topljenje otvara prolaze za brodove, ono ipak utiče i ugrožava način života domorodačkog stanovništva te predstavlja ozbiljnu prijetnju fauni, uključujući polarne medvjede, foke i  morževe. Nevjerovatni gubitak arktičkog morskog leda predstavlja još jedan poziv za buđenje, da su klimatske promjene već tu i da imaju razarajuće posljedice diljem svijeta. Posljednji put je Arktik bez leda tokom ljetnog perioda bio prije 125.000 godina. reference: www.cosmosmagazine.com