Veza između izumiranja i bioraznolikosti

Veza između izumiranja i bioraznolikosti

Novo istraživanje australskih naučnika pokazalo je kako je dio biljne bioraznolikosti Australije nestalo zbog ledenih doba. Istraživanje je objavljeno u prestižnom američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences te dokazuje kako i izumiranja, a ne samo evolucija utječu na bioraznolikost.

Banksia Spinulosa, karakteristična za istočnu Australiju

Banksia Spinulosa, karakteristična za istočnu Australiju

Područje jugoistočne Australije u prošlosti je bilo izuzetno bogato različitim vrstama biljaka. Štaviše, može ga se uporediti s nekim od centara bioraznolikosti danas. Međutim, većina biljaka je izumrla tokom ledenih doba, prije otprilike milion godina.

Tradicionalno, naučnici smatraju kako neka područja imaju više vrsta u odnosu na druga, budući da na tim određenim područjima vrste brže evoluiraju. Ta teorija, koja naglašava važnost evolucije, sada dobija novi aspekt koji se ne smije zanemariti - izumiranje.

Naučnici su u istraživanju uporedili dvije regije bogate grmolikim biljnim vrstama – južnu Australiju i južnu Afriku. Dugo se smatralo da je bioraznolikost na ovim mjestima posljedica siromašnog tla i vrućih ljetnih perioda. Analizirani su fosilni ostaci biljaka s područja jugoistočne Australije te je utvrđeno da je to područje prije milion i pol godina imalo jednako grmolikih biljnih vrsta kao što zapadna Australija i južna Afrika imaju danas. Kako se Australija postepeno isušivala tokom posljednjih nekoliko miliona godina, vrste karakteristične za kišne šume su polako nestajale s većeg dijela kontinenta.

Do sada se smatralo kako je trend isušivanja pogodovao grmolikim biljnim vrstama, koje su karakteristične za Australiju, da se razviju. Međutim, klimatska varijabilnost zbog ledenih doba nije samo pogodovala izumiranju vrsta koje se mogu pronaći u kišnim šumama, nego je pogodovala izumiranju i znatnog broja grmolikih biljnih vrsta. Također, vrste koje su izumrle u jugoistočnoj Australiji tokom ledenih doba vjerojatno su bile osjetljivije na brze klimatske promjene. To znači da vrste koje danas žive na tom području možda mogu u većoj mjeri podnijeti klimatske promjene nego što se danas smatra. S druge strane, istraživanje sugeriše kako su vrste koje rastu na zapadu Australije osjetljivije, budući da su bile zaštićene od velikih promjena klime u prošlosti.

—-

biologija.com.hr