Hoće li Kinezi spasiti Evropu?

Hoće li Kinezi spasiti Evropu?

Europski stabilizacijski fond ove sedmice povećan je na hiljadu milijardi eura. Padne li Italija, kao što se slomila Grčka, analitičari se boje da će i to biti malo. Stoga su sve oči uprte u Kineze koji bi trebali spasiti Evropu.

Glavni upravnik novog fonda za spas eura Klaus Regling išao je u Peking poput trgovačkog putnika tražeći bogatog kupca za euro obveznice. Dok europske države i banke grcaju u dugovima, Kinezi svakog mjeseca gomilaju višak novca koji moraju negdje uložiti.

Kineske devizne rezerve iznose 3 biliona dolara, od toga je četvrtina u euru. Zato su ljetos upozorili Europu da kontroliše svoj dug, a sad se nisu obvezali ni za što konkretno izvan uobičajene kupovine. Za Peking je politički problematično da se izlaže kao čuvar eura, s obzirom na to da bi trebao finansirati dugove stanovnika europskih država koji su pojedinačno još puno bogatiji od stanovnika Kine.

Uostalom, mnogo im je isplativije kupovati vrijedne brendove koje su Europljani stvarali decenijama, a sad ih prodaju da bi se spasili od bankrota. Jedan od takvih je švedska automobilska marka Saab - za 900 miliona kruna kupili su je - Kinezi.

Dvanest posto kineskog uvoza je europska roba, dok u Europsku uniju odlazi gotovo petina kineskog izvoza. Unija joj je, očito, najvažniji trgovinski partner, pa joj je stabilizacija eurozone i te kako važna.

Kineski premijer posjetio je ovog ljeta Europu, ali samo Mađarsku, kao bazu za jugoistok, gdje grade ceste i željeznice, i kupili su mnogo zemlje, Njemačku i Britaniju. Ekonomijom mogu ostvarivati i politički cilj: multipolarni svijet kojim neće dominirati Amerikanci.

Dok jugom Europe marširaju nezadovoljnici, u Kini su protesti zabranjeni. Ipak ima bizarnih slučajeva bogaćenja. 2000 stanovnika sela Huaxi nekad su bili siromašni seljaci, a danas vode 80 tvrtki koje ostvaruju promet od 5 milijardi eura godišnje.

---

manager.ba, HRT