LHC-ova svjetska računarska mreža VS Goldbachova hipoteza

| September 28, 2012 | Comments

Kada klasična matematika ne može pronaći rješenje…

<img class="alignright wp-image-12867" style="margin: 5px;" src="http://www.eakademik.com/wp-content/uploads/20

12/09/LHCGN-1024×681.jpg” alt=”" width=”354″ height=”235″ />…potrebno je posegnuti za drugim načinom rješavanja problema. Naslov članka otkriva suštinu prilično zanimljive vijest koja dolazi iz CERN-a. Naime, ekspert informacionih tehnologija Dr. Silvio Pardi sa Nacionalnog instituta za nuklearnu fiziku u Italiji (INFN) i matematičari Tomas Oliveira e Silva i Siegfried Herzog koriste algoritam na Svjetskoj LHC-ovoj kompjuterskoj mreži (Worldwide LHC Computing Grid – WLCG) kako bi dokazali da Goldbachova pretpostavka vrijedi za sve cijele brojeve.

O kakvoj se pretpostavci radi? 1742. godine pruski matematičar Christian Goldbach napisao je pretpostavku koja, u svom najjednostavnijem obliku, kaže: “Svaki parni cijeli broj veći ili jednak 4 može biti napisan kao zbir dva prosta broja.” Primjerice: 4=2+2, 6=3+3, 8=5+3, 10=5+5 ili 10=7+3, 100 = 3 + 97 = 11 + 89 = 17 + 83 = 29 + 71 = 41 + 59 = 47 + 53 itd…

Unatoč veoma jednostavnoj formulaciji, ova pretpostavka ostala je nedokazana već 270. godina. Iako je postojao veliki broj pokušaja, od kojih je najznačajniji objavljen na ArXiv-u prije oko 2 mjeseca, ne postoji opšteprihvaćen dokaz. 1992. godine kompanija “Faber and Faber” iz Velike Britanije ponudila je nagradu od 1 milion dolara onome koji riješi problem u roku od 10 godina. Nagrada je ostala nedodijeljena.

Sada se ovaj problem rješava na jedan potpuno novi način. LHC-ova svjetska kompjuterska mreža nudi sasvim novi pogled na ovaj matematički problem. Silvio Pardi objašnjava da je projekat odlična prilika da se testira pouzdanost mreže na INFN-u. Razvio je set skripti koje će analizirati dolazeće rezultate svakog kruga algoritma i tražiti rješenje ili grešku. Procesi u skriptama koji su zahtijevali višesatni rad na jednojezgrenom računaru vrše se izuzetno jednostavno na WLCG-u.

Ovaj problem muči matematičare već 270. godina, ali dokazu ni traga. Ko zna, možda se dokaz Goldbachove pretpostavke prestane kriti od javnosti uz malu pomoć najsavremenije kompjuterske mreže na svijetu…

—

cern.ch; .isgtw.org

Podijelite sa prijateljima!

    Tags:

    Kategorija: Matematika

    O autoru (Ostali članci)

    Okušao se u mnogim naučnim i tehničkim disciplinama, te svoju sreću na kraju pronašao kao student Mašinskog fakulteta. Fasciniran je tajnama Svemira, zbog čega jedan mali dio života posvećuje astronomiji, kvantnoj fizici i fizici elementarnih čestica. Trudi se da uživa u životu i sve shvata na najjednostavniji mogući način. Slobodno vrijeme koristi kao odmor od svih vrsta intelektualnog zamaranja, u čemu mu pomažu porodica, djevojka, društvo, priroda i malo sporta. Najmlađi je član naše ekipe.
    «
    »