Bolest modernog društva

Bolest modernog društva

Pri promjeni vremena osjećamo umor, loše smo raspoloženi, boli nas glava i razdražljivi smo. Ne osjećaju li se ovako i mnogi od Vas pred promjenu vremena?

Iako je ono što osjećamo u prvom redu pitanje percepcije, i razlikuje se od osobe do osobe, činjenica je da vrijeme i klima utiču na sve žive organizme, pa tako i na čovjeka.

Ne tako davno smatralo se da je riječ o umišljenim problemima, dok se danas meteoropatiju doživljava kao ozbiljan klinički entitet. Gotovo nevjerojatno, ali statistike spominju 30%, pa čak i do 70% onih koji pate od meteoropatije. Ti se ljudi žale na različite vrste poremećaja, koji im onemogućavaju svakodnevne životne aktivnosti. Problem je u našem neodgovarajućem prilagođavanju promjeni meteoroloških faktora. Sigurno je da i način života u pretežno zatvorenom prostoru koji uključuje i umjetnu klimu, smanjuje sposobnost  prilagođavanja vanjskim vremenskim uslovima. Stoga se predviđa da bi meteoropatija mogla postati jednom od vodećih bolesti modernog društva.

Meteoropatija je bolest koja nastaje djelovanjem meteoroloških faktora, među koje ubrajamo promjene temperature, vlažnost i pritisak zraka, vjetar, kišu, grmljavinu i efekt ionizacije. Ona pogađa sve uzraste ljudi, od male djece do starijih osoba, a najčešće srednju dob, posebno žene.

Shodno tome, meteoropat je osoba koja nepovoljno reagira na djelovanje promijenjenih meteoroloških uvjeta. Obično 24 do 48 sati prije promjene vremena javljaju se simptomi ove bolesti: glavobolja, vrtoglavica, depresivno stanje, otežana koncentracija, opća slabost, umor, bolna osjetljivost mišića i zglobova, promjene raspoloženja.

Simptomatologija je u pravilu jednaka, neovisno o uzroku meteoropatije, i obično traje dan ili dva. Posljedice uticaja vremena posebno osjećaju hronični bolesnici. Stabilizacijom vremenskih prilika nestaju i simptomi, ali se opet vraćaju s novom promjenom vremena. U normalnim uslovima meteoropati se osjećaju dobro, a tegobe se javljaju čim se poremeti vremenska (klimatska) stabilnost.

Prema intenzitetu reakcije ljude dijelimo na: - meteorolabilne, to su obično djeca ili starija populacija, - meteorosenzibilne koji na promjene reagiraju stresom, glavoboljom, uznemirenošću te oscilacijama krvnog pritiska, - meteoropate s izrazito velikim poteškoćama, u smislu burne reakcije na meteorološke promjene. Na terapijskom planu, nažalost, ne možemo učiniti mnogo. Liječenje je u pravilu simptomatsko i svodi se na ublažavanje aktuelnih tegoba. Zato posebnu važnost ima prevencija. Preporučuje se pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s preporukama stručnjaka. Uvijek je bolje što više boraviti na otvorenom, bez obzira na godišnje doba i vremenske prilike. Dakle, u zatvorenom prostoru budite samo kad morate. Neka postane navika barem jedan sat tjelesne aktivnosti dnevno, bez obzira kakvo je vrijeme. Kod mlađe i srednje dobi korisne su naizmjenične hladne i tople kupke. Nađite dovoljno vremena za odmor i relaksaciju, pod svaku cijenu izbjegavajte stres i razmišljajte pozitivno.