Fontana mladosti mozga

Fontana mladosti mozga

Drakula je možda bio upravu: Mlada krv može povratiti ostarjelo tijelo. Naučnici su otkrili da krv tromjesečnog miša može inicirati stvaranje novih moždanih ćelija kod starijeg miša. Tim još nije identifikovao podmlađujući faktor, ali su našli  mješavinu nošenu krvlju koja izgleda pomaže starenje mozga.

Kako tijelo stari, mozak postepeno postaje sve tromiji, inertniji.  Čak i kod ljudi dovoljno sretnih da izbjegnu neurodegenerativne poremećaje kao što su Alzheimerova bolest, sve manje neurona se stvara iz matičnih ćelija u mozgu, uz oslabljenu aktivnost postojećih neurona. Neurolog Tony Wyss-Coray, pri Staford univerzitetu, sumnja da bi promjene mogle biti posredovane faktorima u krvi.

Prethodna istraživanja su pokazala da davanje mlade krvi starijem mišu pomaže njegovom imunološkom sistemu i funkcijama mišića. Wyss-Coray postavlja pitanje kakav efekat isto ima na mozak. Iako takozvana barijera između krvotoka i mozga sprječava mnoge velike molekule iz krvotoka od ulaska u mozak, ona nije svugdje striktno zatvorena, što može omogućiti određenim mješavinama da prođu. Najviše propušta na mjestima gdje su moždane matične ćelije, što sugeriše da su ovi prethodnici neurona mogu biti u interakciji sa krvotokom.

Tim naučnika je mjerio neurogenezu, stvaranje novih neurona iz matičnih ćelija, u miša starog tri mjeseca i u odraslog miša starog skoro dvije godine. Potom su hirurški su povezali krvotoke dvije jedinke. Broj novih ćelija u regionu hipokampusa, koji je povezan sa memorijom je porastao sa manje od 300 na skoro 1000 u starog miša. U mlađeg miša je taj broj opao za skoro četvrtinu. „Radi u oba smjera“ , kaže Wyss-Coray. „Starost krvi ima poseban efekt na mozak.“

Kada su istraživači davali mlađem mišu dozu starije krvi, ne samo da je neurogeneza opala, nego su se i rezultati memorijskih i testova učenja znatno pogoršali.

Da bi izolirali komponentu odgovornu za ove promjene, Wyss-Coray i kolege su se fokusirali na 66 hemikalija koje nosi krv. Identificirali su 17 povećanja koncentracija kako je miš stario. Jedan od njih, protein zvan CCL11, dovoljno uspori neurogenezu i kada se sam ubrizga u krvotok. Istraživači još nisu pronašli inverznu komponentu, koja potiče neurogenezu. Ali činjenica da dolazi do povećanja neurogeneze u starijeg miša kad mu se ubrizga doza mlađe krvi pokazuje da inverzna komponenta neupitno postoji.

Otkrića daju dokaz principa da neurogeneza može biti kontrolisana kroz krv. „ Velika implikacija koja prati ovo je da potencijalno možemo uticati na starenje mozga i degradaciju, čak i demenciju, utičući na vanjske faktore bez direktnog djelovanja na mozak“, tvrdi Wyss-Coray.

Richard Ransohoff, neurolog na Cleveland klinici u saveznoj državi Ohio, kaže da je ovo istraživanje skok naprijed u razumijevanju načina kontrole neurogeneze u odraslom mozgu. „Jedan od slijedećih koraka je uzimanje ovih faktora i mjerenje istih u procesu ljudskog starenja. Možete uzeti pacijente sa neurodegenerativnim bolestima i vidjeti razliku ovih faktora, i kako se oni mijenjaju vremenom kod ljudi u ranim fazama oboljenja. “

Wyss-Coray planira da započne analizu još fakora nošenih krvlju kod miševa. Njegov tim planira analizu jos stotina faktora s ciljem pronalaska nekih koji eventualno kontrolišu starenje mozga.