Izvještaj Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

Izvještaj Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

Prema godišnjem izvještaju Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), koje je predstavljeno u sjedištu u Lisabonu, u Evropi se konzumiranje droge tokom 2011. nije značajno ni povećalo niti smanjilo u odnosu na ranije godine, kada je riječ o kokainu ili pak kanabisu  koji je i nadalje ostao jedna od najčešće konzumiranih droga u Evropi, iako se mlađa populacija okreće sintetičkim drogama čije se nove supstance brzo pojavljuju i šire na tržištu.

"Evropska politika vezana uz zloupotrebu droge i njeni odgovori na to moraju se suočiti s novim izazovima u idućoj deceniji", rekao je direktor EMCDDA Wolfgang Goetz na radnom ručku za novinare tokom predstavljanja novog izvještaja za 2011. kojim su obuhvaćene zemlje EU, Norveška, Turska i Hrvatska.

Dana Spinant, voditeljica koordinacije za politiku protiv droge Evropske komisije, navela je kako će Evropska komisija, zajedno sa zemljama članicama, nastojati dati brze odgovore na nove izazove u zloupotrebi droga, kroz prijedloge zakonske legislative prvenstveno vezane uz nove, sintetičke droge.

U tome će nam, naglasila je, značajno pomoći ovogodišnji izvještaj EMCDDA jer pruža cjelovitu analizu, daje bazu podataka i naučno utemeljene dokaze za rješavanje problema.

U izvještaju se navodi da je oko 14,5 miliona Evropljana, u dobi od 15 do 64 godine, probalo kokain tokom života, a oko četiri miliona konzumiralo ga lani. U Danskoj, Španiji, Italiji i Velikoj Britaniji, gdje je bilo najviše ovisnika o kokainu, uočeno je blago smanjenje broja konzumenata.

Finansijska ograničenja odnosno veća količina novca (od 50 do 80 eura za gram) potrebna za redovnu konzumaciju kokaina vjerojatno je učinila tu drogu manje atraktivnom, a i tzv. 'pozitivan imidž' te droge povezan s određenim životnim stilom uzmaknuo je pred sve većom smrtnošću i sve češćom potrebom za liječenjem od ovisništva.

Godišnje se u Evropi, kako je rečeno, smrt oko hiljadu ljudi može povezati s kokainom i alkoholom budući da je, prema zadnjim istraživanjima, utvrđeno da je polovica ovisnika o kokainu ujedno ovisno i o alkoholu.

Broj kokainskih ovisnika je s 56000 2004. narastao na 99000 2009., a godišnja količina kokaina od tada se ustalila  na 49 tona.

Dok je krijumčarenje kokaina sada rjeđe preko zapadne Afrike, takve se aktivnosti sve češće uočavaju na evropskom istoku.

Kanabis je probalo oko 78 miliona Europljana, a 22,5 miliona je lani konzumiralo tu drogu, no među konzumentima je, kako se čini, manji broj mlađih korisnika, od 15 do 24 godine, a na taj je trend, po svemu sudeći, uticalo i smanjenje broja pušača u toj populaciji budući da, nerijetko, ovisnost o cigaretama i kanabis idu zajedno.

Zabrinjava podatak da je devet miliona mladih Europljana (od 15 do 34 godine) konzumiralo kanabis prošlog mjeseca, pa bi, budući da postoji opasnost da mlađi muškarci postanu stalni korisnici, bilo dobro posebnu pažnju posvetiti upravo prevenciji.

Iako su posljednih godina u Evropi pooštrene i zakonske mjere, prvenstveno vezano uz krijumčare droge, a manje uz korisnike, broj prekršaja je porastao pa je vidljivo da to nije jedino odgovarajuće rješenje.

Po riječima direktora Goetza, izvještaj jasno pokazuje da u Evropi postoji kooperacija i koordinacija među državama, razmjenjuju se informacije i poduzimaju akcije kako bi se uticalo na tržište drogom, a u ustanovama javnog zdravstva razvijaju se programi za liječenje i kontrolu ovisnika.

Kada je riječ o sintetičkim drogama, uključujući amfetamine i ecstasy, što ih je lani konzumiralo 2,5 miliona Evropljana, one se ilegalno proizvode u Evropi, od uvezenih sirovina i čim se jedna od njih zabrani, krijumčari vrlo brzo ponude neku drugu alternativu. Izazov predstavljaju i nekontrolirane psihoaktivne supstance, koje se najčešće prodaju pute interneta.

Lani je u Evropi zabilježena 41 nova droga i ta se brojka ne smanjuje ni ove godine. Paralelno s time raste broj mjera za analizu novih supstanci pa se trenutno povjerava njih oko 150. Evropa je, po podacima iz izvještaja, i dalje među najvećim proizvođačima amfetamina u svijetu.

Sa smrtnošću i bolestima ovisništva u Evropi se i dalje najviše povezuje heroin, a postotak onih koji ga uzimaju putem injekcije razlikuje se od države do države. Broj ljudi koji umru od predoziranja (7600 u 2009.) tek je vrh ledene sante jer između 10 i 20 hiljada ljudi godišnje umre uglavnom od predoziranja, ali i zbog drugih bolesti povezanih s drogom, poput HIV-a, zbog raznih trauma i samoubistva.

Primjerice, u Grčkoj je broj oboljelih od HIV-a s uobičajenih 15 do 20 slučajeva, ove godine narastao na 170 slučajeva među heroinskim ovisnicima. Istovremeno, dostupnost heroina se tokom 2010. i početkom 2011. naglo smanjila u nekoliko zemalja, prije svega u Irskoj i Velikoj Britaniji, ali i Italiji, Rusiji, Sloveniji i Švicarskoj no još se sa sigurnošću ne može reći zašto je tomu tako, navode iz EMCDDA.

Napominju i kako je na tretmanima liječenja oko 700000 ovisnika koji uzimaju zamjenske (metadonske) terapije. Danas, u vrijeme problematične privredne situacije, a prije donošenja državnih proračuna, više nego ikada potrebno je uzeti u obzir podatke iz izvještaja i dio novca usmjeriti na zdravstvenu i socijalnu prevenciju zloupotrebe droga, zaključio je Goetz.

Do kraja godine izvještaj EMCDDA bit će predstavljeno u većini evropskih zemalja.

---

plivazdravlje.hr