Najčešći mitovi o mozgu

Najčešći mitovi o mozgu

Bez obzira na mnogobrojna istraživanja, ljudski mozak je do danas zagonetka za naučnike, a što se tiče “običnog svijeta” on uopšte ima slabu predstavu kako je on strukturisan i kako funkcioniše.

Saradnici Nacionalnog instituta zdravlja SAD napravili su spisak 10 najpopularnijih zabluda o mozgu, među kojima je jedna od najpoznatijih i najraširenijih da čovjek koristi samo 10 posto svog mozga.

Sama tvrdnja je s početka prošlog vijeka i pripisuje se popularnom američkom psihologu Wilhelmu Jamesu - zvuči ubjedljivo, ali je pogrešna.  Rezultati skeniranja mozga jasno su pokazali da je za ispunjenje konkretnog zadatka potreban harmoničan rad različitih dijelova mozga.

Drugi mit odnosi se na ljude koji pate od autizma. Smatra se da oni imaju naročite, urođene talente, što je još jedan mit koji je stvorila televizija. Eksperti su konstatovali da takvi pacijenti mogu da imaju sjajne fizičke potencijale, ali se to ne može reći za umne.

Takođe, mnogi smatraju da šizofrenija znači podijeljenu ličnost, ali je to u stvari psihičko rastrojstvo koje karakterišu problem sa koncentracijom, halucinacije, socijalna izolovanost i nepokretljivost. Neki, pak, smatraju da se mozak ne mijenja, ali to nije tako - mozak se odlično obnavlja poslije povreda i rekonstruiše.

alkohol, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, ne ubija ćelije mozga, mada njegova konzumacija može da utiče na moždani sistem, ali jedino na dendrite - kratke, razgranate nastavke, putem kojih neuroni dobijaju informaciju. Doduše, rijedak sindrom Vernike-Korsakova karakteriše gubitak neurona u nekim dijelovima mozga, ali to nije primarni efekat alkoholizma, već sekundarni efekat nedostatka vitamina B, izazvanog prekomjernim konzumiranjem alkohola.

Kao pogrešno navodi se i da su oštećenja mozga „vječna“. Sve, međutim, zavisi od stepena i mjesta povrede, umjerene traume se lako kontrolišu, ali vječne i nepovratne ostaju teške povrede, a ne dovode ni sve povrede čovjeka do vegetativnog stanja.

Jedna od najraširenijih zabluda je i ta da ljudi imaju najveći mozak. Uporednim istraživanjima utvrđeno je da prosječan ljudski mozak teži oko 1,4 kilograma a mozak sisara iz redova kita ulješura (Physeter catadon) teži oko 7,7 kilograma. Istina, neki naučnici naglašavaju da su važne ne razmjere mozga, već proporcija razmjera mozga i tijela, koja je kod ljudi približno 1:50, dok je kod drugih životinja oko 1:180 ili 1:220.

Važno je i to koliki dio mozga je angažovan u kognitivnoj (spoznajnoj) funkciji, a od svih sisara čovjek ima najveću moždanu koru (cerebral cortex) uključenu u funkcije pamćenja i govora.

Ukoliko se govori o strukturi mozga, neki ljudi su uvjereni da je mozak kompaktna masa, iako se on sastoji od bezbroj ćelija - glija ili neurona. Jedna od od 10 zabluda je i ta da čovjek ima samo pet čula. Međutim, ukus, miris, dodir, sluh i vid, jesu najjača, ali nisu jedini osećaji.  Postoje i drugi, kao što su osjećanje ravnoteže, bola i položaja tijela u prostoru.

Mit o tome da se slušanjem Mozartove muzike, koji održavaju roditelji, može postati pametniji, prvi put je opisao istraživač Alfred Tomatis, a postao je popularan zahvaljujući muzičaru Donu Cambellu. Uverenje je postalo vrlo popularno - ali nijedno istraživanje do sada nije potvrdilo tu teoriju.

--

b92