Uticaj brzine obavljanja svakodnevnih aktivnosti na zdravlje

Uticaj brzine obavljanja svakodnevnih aktivnosti na zdravlje

Mnoge naučne studije su se bazirale na povezanost brzine kojom obavljamo svakodnevne aktivnosti s dužinom trajanja života i cjelokupnim zdravljem organima. Donosimo kratki pregled nekoliko takvih istraživanja.

Brzina kojom jedemo – svakako najpoznatiji primjer s ove liste. Obzirom da signali iz želudca u mozak stižu sa oko 20 minuta zakašnjenja, ako jedemo  prebrzo, veće su šanse da ćemo pojesti puno više hrane nego što nam je stvarno potrebno. Prema jednom japanskom istraživanju osobe koje jedu brže imaju čak 84% šanse da postanu pretili.

Brzina kojom pijemo – čak i u slučaju kad pijemo običnu vodu možemo naškoditi želudcu i poremetiti kiseline koje utiču na probavu. Slično je i sa ispijanjem ostalih tekućina, a najopasniji je naravno alkohol, ukoliko prebrzo pijemo izlažemo se većem riziku od trovanja ili trajnih oštećenja mozga i jetre.

Brzina disanja – normalno udisanje je 10 – 14 puta u minuti. U slučaju više od 20 uticaja u minuti rizikujemo da ostanemo bez dovoljno kisika, što može dovesti do ubrzanog rada srca, umora, pada koncentracije, vrtoglavice i ostalih problema. Prebrzo disanje može biti i simptom povećanog stresa ili fizičkih problema i dovoljan je razlog za posjetu doktora.

Brzina hodanja –  presporo hodanje može uticati na zdravlje u velikoj mjeri, skoro kao pušenje ili visok pritisak. Brže hodanje jača mišiće, kosti i zglobove, povoljno utiče i na cirkulaciju što olakšava rad plućima srcu i mozgu.