Paradoks neobuzdanih: Pijan, moćan i nepoznat

Paradoks neobuzdanih: Pijan, moćan i nepoznat

Moć može proizvesti mnoga nesebična djela, ali isto tako korumpirano i neetičko ponašanje. Opijenost vas može dovesti do prvog sastanka, ili do kafanske tuče. Maska anonimnosti može ohrabriti jednu individuu da potpunog neznanca upozori na neugodnosti koje nije svjestan, dok bi neko drugi s podsmjehom postavljao slike na internetu. Šta je zajednička nit ovim situacijama? Nova studija predstavlja model koji objašnjava kako različiti domeni moći, opijenosti i anonimnosti proizvode slična društvena ponašanja. Prema istraživačima, sva tri stanja rade na slamanju ograničenja u osobi, time izazivajući najupadljivije reakcije na bilo koju situaciju, bez obzira na posljedice. Kao rezultat, alkohol, moć i anonimnost mogu inspirirati jednu te istu osobu na heroizam ili hedonizam, ovisno o kontekstu. Rad je objavljen od strane prof. Jakob Hirša (Jacob Hirsch) i Čen-Bo Zonga (Chen-Bo Zhong) u magazinu „Perspectives on Psychological Science“. „Neobuzdanost nastupa kada se privremeno otklone sile koje ograničavaju ponašanje, dopuštajući osobama da primarne impulse izražavaju bez oklijevanja, bez obzira na posljedice,“ tvrdi prof. Hirš. Autori tvrde kako neobuzdanost može dovesti do ponašanja koje je više u skladu sa stvarnim prikrivenim motivima. Međutim, u prisustvu jakih eksternih uticaja, neobuzdanost može rezultirati većoj podložnosti prema tim uticajima. Da li će u pitanju biti ponašanje pro ili anti - društveno ovisi od unutarnjih motiva i samog konteksta situacije u kojoj se nalazimo. U radu je predstavljen generalni model i tri staze ka neobuzdanosti:
  • Društvena moć: Moćni ljudi su naviknuti na relativno obilje i imaju povećan nagon i težnju ka ostvarivanju potencijalnih nagrada. Kako doživljaj moći pojačava „fokus na cilj i nagradu“, individue slabije osjećaju ograničenja prilikom izražavanja svojih želja i motiva -  bez obzira na društvene implikacije.
  • Opijenost: Konzumiranje alkohola u pretjeranim količinama smanjuje spoznajne resurse, te će samo najupadljiviji znakovi voditi ponašanje u ovome slučaju. Prema tome, već postojeći stavovi i karakterne crte se izražavaju slobodnije, kao što su tendencije ka agresivnosti i riskantnim seksualnim odlukama. U isto vrijeme, međutim, pijane osobe pokazuje mnogo veću volju ka pomaganju drugima, nego u slučaju kada su trijezni, kad situacija zahtijeva heroizam.
  •  Anonimnost: Sakriven identitet smanjuje strah od društvene neprihvaćenosti i vanjska ograničenja na djelovanje. Kao takva, individua se manje trudi da bude prihvaćena. Ovo može rezultirati većim stepenom iskrenosti i otvorenosti – ili povećanje agresivnosti i verbalnog zlostavljanja – kao što je slučaj u anonimnim chat sobama.
  Svaki od ovih procesa – fokus na nagradu, spoznajna iscrpljenost, i nedostatak brige za društvenu prihvaćenost – blokira isti dio neurološkog sistema koji upravlja ponašenjem. Kombinacija ovih faktora (moćna osoba koja pije svu noć i zatim ode na anonimni chat) stvara najveću dozu neobuzdanosti. „Iako se čini da su ove tri staze nepovezane, sve i jedna vodi do istog stanja kroz zajednički psihološki mehanizam,“ tvrdi prof. Hirš. Razumijevanje motivacija individue i konteksta okolnosti u kojima se ona nalazi omogućava bolje razumijevanje kako upravljati uticajem ovih faktora. reference: www.medicalexpress.com