Uticaj meditacije na mozak

Uticaj meditacije na mozak

Čini se da su ljudi koji imaju iskustva u meditaciji sposobni da isključe određene dijelove mozga koji su povezani sa sanjarenjem i psihijatrijskim poremećajima kao što su autizam i šizofrenija, prema istraživanju provedenom na Univerzitetu „Yale“.

Sposobnost meditacije da ljudima pomogne u fokusiranju na sadašnji trenutak je povezano sa povećanim nivoom sreće, prema riječima Judson A. Brewer-a, profesora psihijatrije i vodećeg autora studije objavljene u časopisu „Proceedings of the National Academy of Science“.

On tvrdi da će razumijevanje meditacije otkriti put ka istraživanju nekoliko bolesti.

Istraživački tim je izvršio skeniranje mozgova putem funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) iskusnih meditatora prilikom prakticiranje tri različite tehnike meditacije.

Pokazalo se da kod iskusnih meditatora postoji umanjen nivo aktivnosti u dijelovima mozga pod nazivom DMN (Default Mode Network), koji se implicitno veže sa poremećajima poput anksioznosti,nedostatka pažnje i  hiperaktivnosću, pa čak i do određene mjere sa Alzheimerom. Umanjen nivo aktivnosti u ovome području se pokazao kod svih meditatora, bez obzira na tehniku.

Skeniranje je također pokazalo da kada je DMN područje mozga aktivno, dijelovi mozga povezani sa samoopaženjem i kognitivnom kontrolom su također aktivni kod iskusnih meditatora, ali ne i kod početnika. Ovo može naznačiti da meditatori konstantno prate i potiskuju pojavu tkz. „Ja“ misli. U patološkom obliku, ova stanja se povezuju sa autizmom i šizofrenijom.

Meditatori su bili u stanju to učiniti tokom meditacije, ali i prilikom odmaranja. Ovo može značiti da se prilikom meditacije razvije novi standardni način rada mozga u kojem je svijest više usmjerena ka sadašnjosti, a manje ka sebi.

---

physorg.com